Finansije i Osiguranje - Hrvatska

Skromniji interes za upis državnih obveznica

Njih šest tisuća kupilo je obveznice vrijedne gotovo 155 milijuna eura, što je znatno manje nego lani, kada ih je kupilo čak 45 tisuća građana u vrijednosti većoj od milijardu i tristo milijuna eura. Konačni iznos ovoga, drugog izdanja narodnih obveznica doznat ćemo u srijedu, nakon upisa institucionalnih ulagača.

Štednja Hrvata samo u bankama doseže nemalih 37 milijardi eura, no građani ovaj put nisu pohrlili u kupnju državnih obveznica. Trogodišnji rok i malo niže kamate nego lani odbili su mnoge koji ipak pozitivno gledaju na ulaganja u državne vrijednosne papire.

Nakon lanjskog buma kada je obveznice u ožujku kupilo čak sedam puta više građana, zanimanje je splasnulo jer ovo je već treće ovogodišnje izdanje vrijednosnih papira, s najnižim kamatama.

Minimalne kamate od 3,1 posto još su dobar poticaj s obzirom na to da su kamate koje na oročenu štednju daju banke mnogo nepovoljnije, samo oko jedan posto. Građani su obveznice većinom upisivali digitalno, a manje u poslovnicama Fine.

- Prva kuponska kamata bit će isplaćena 12.srpnja iduće godine, 2026. sljedeća, dok će zadnja kamata uz glavnicu biti isplaćena 2027. Ono što je važno da je ovo neoporezivo ulaganje i čisti iznos koji će građani dobiti na svoje račune, rekla je Gordana Soldo, savjetnica Uprave Fine.

Slabiji odaziv građana za Vladu nije podbačaj jer će obveznice u srijedu još upisivati banke i fondovi te će iznos ovog drugog izdanja ipak biti veći.

- Tri godine možda je predugačko za građane. Isto tako, činjenica je da je do ovog izdanja došlo nepunih mjesec dana nakon izdanja trezorskih zapisa, možda je dio građana uložio u trezorske zapise, pa sada nije ulagao u obveznice. Možda je i turistička sezona, može biti više razloga, rekao je Marko Primorac, ministar financija.

Vlada za rujan već najavljuje novi krug upisa trezorskih zapisa. Državi je cilj manje se zaduživati na inozemnom tržištu, omogućiti građanima da u inflaciji oplode ušteđevinu i da udio javnog duga koji drže Hrvati dosegne barem deset posto.

Institucionalni ulagači moći će kupiti obveznice u srijedu

U proteklih osam dana mogli su se kupiti državni vrijednosni papiri uz minimalnu kamatu od 3,10 posto, uz najmanji ulog od 500 eura. 

Institucionalni ulagači moći će kupiti obveznice u srijedu. 

Država drugim izdanjem obveznica planira prikupiti 750 milijuna eura. 

Reporterka Zvjezdana Heina javila se za Vijesti HTV-a i rekla kako su gužve velike, no razlog nije upis državnih obveznica, već izdavanje dokumenata.

- Gužvi nije bilo ni cijelog proteklog tjedna, a to je možda i razumljivo, jer građani sad već imaju puno više iskustva s ulaganjem u vrijednosne papire, pa su to obavili putem interneta, kazala je Heina koja je razgovarala s Gordanom Soldo, savjetnicom uprave Fine, koja je naglasila kako je najveći odaziv građana bio u većim gradovima; Zagrebu, Splitu, Osijeku, Rijeci i Puli.

- Prvenstvena obveznica je dugoročni vrijednosni papir i ova emisija obveznice je na rok od tri godine s minimalnom zagarantiranom kamatnom stopom od 3,10% godišnje, dok će se konačna kamatna stopa zapravo znati sutra nakon kruga s institucionalnim ulagateljima, kazala je Soldo.

Dodala je kako je minimalni iznos koji su građani mogli uložiti i upisati svoje ponude bio 500 eura, dok nominalni iznos jedne obveznice vrijedi 1 euro. 

- Prva kuponska kamata bit će isplaćena 12. srpnja sljedeće godine, nakon toga 2026. godine će biti isplaćena sljedeća kuponska kamata, dok će zadnja kuponska kamata zajedno s glavnicom biti isplaćena 12. srpnja 2027. godine. 

Ono što je bitno za naglasiti - za ovaj bit ulaganja, za razliku od drugih vida ulaganja, ovaj vid ulaganja je neoporeziv. Znači, to je čisti iznos koji će građani dobiti na svoje račune, pojasnila je Soldo.

Građani moraju danas napraviti i uplate

Kazala je kako je upis ponuda završen, međutim, građani moraju paziti danas naprave i uplate. 

- Uplate se mogu napraviti u poslovnicama Fine što se tiče gotovinskih uplata do 14:30, dok se isto tako moraju informirati kod svojih banaka da bi te uplate sjele s današnjim datumom, zaključila je Soldo.

Heina je na kraju javljanja podsjetila građane da više ne mogu upisivati svoje iznose za državne obveznice, no na red dolaze institucionalni ulagači, banke i fondovi, oni će to učiniti u srijedu i tek tada ćemo doznati one konačne iznose i vrijednost ovog drugog po redu izdanja državnih obveznica. 

- Podsjećam da je lani 45.000 građana upisalo obveznice u vrijednosti od 1.3 milijarde. Ove godine to će doista biti puno, puno skromnije. Neslužbeno doznajem, negdje oko 6.000 građana je upisalo svoje iznose. I ono što je najvažnije da je to jedno sigurno ulaganje u kojem profitiraju i građani i država, izvijestila je naša reporterka.

Više od šest tisuća građana dosad upisalo obveznice, u vrijednosti 154,5 mln. eura

"Narodne" obveznice je do sada upisalo 6.209 građana, a ukupan iznos upisanih ponuda doseže 154,5 milijuna eura, izvijestio je u ponedjeljak potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac.

- Nadam se da će se uplatiti sve što je i upisano, rekao je Primorac na konferenciji za medije na kojoj je predstavljeno nagradno natjecanje "Bez računa se ne računa".

U nešto više od godinu dana to je peto izdanje državnih vrijednosnih papira koje su mogli kupiti građani, od toga drugo državnih obveznica.

Od 22. veljače do 1. ožujka prošle godine oko 45 tisuća građana je u dvogodišnje "narodne" obveznice uložilo 1,34 milijarde eura.

Interes građana evidentno manji

Upitan da komentira ipak slabiji odaziv građana za upis "narodnih" obveznica u odnosu na ranija izdanja obveznica i trezorskih zapisa te je li ih možda odbila trogodišnja ročnost obveznice, Primorac je rekao da se tu ne može govoriti u kategorijama "uspješno ili neuspješno".

Uspješnim smatra to što je građanima omogućena infrastruktura za sudjelovanje u izdanjima "narodnih" obveznica i trezorskih zapisa.

Kazao je da je u ovom izdanju interes evidentno bio manji, no da se to nikako ne može tretirati kao podbačaj. Složio se da jednim dijelom razlog tomu može biti i ročnost, a tu je i činjenica da je do izdanja došlo praktički nepunih mjesec dana od prošlog izdanja trezorskih zapisa.

- Može biti više razloga, međutim, nema potrebe da bilo što tu komentiramo u smislu kako nam se svidio odaziv, izjavio je Primorac.

Kada je riječ o financiranju države, kao i do sada na raspolaganju su joj institucionalni investitori, pa tako ono što ne upišu građani, bit će prepušteno njima, kazao je.

Najavio je da će vjerojatno već u rujnu građani opet imati priliku upisivati "narodne" trezorske zapise.